ERICH FROMM ANATOMIJA LJUDSKE DESTRUKTIVNOSTI PDF

The job had been obtained for me, and others of our friends, by Mike and Tom Miley whose mother, Helen, was working as the business manager there. After graduating from seminary she was kind enough to employ me again until I found more regular work. The position at the club was a peach. My duties consisted of guarding the service entrance, the most onerous part of which was having to arrive before the other workers did early in the morning.

Author:Bakree Kagagore
Country:Republic of Macedonia
Language:English (Spanish)
Genre:Sex
Published (Last):5 July 2010
Pages:207
PDF File Size:13.24 Mb
ePub File Size:11.81 Mb
ISBN:402-6-28149-625-5
Downloads:18403
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Malkree



Pod pseudoagresijom podrazumijevam ona agresivna djela koja mogu uzrokovati tetu, ali im to nije namjera. Klasini primjer tog tipa agresm je je pucanje iz oruja koje sluajno ozlijedi ili ubije onoga tko je u blizini.

Nestana agresija Cilj nestane agresije je primjena vjetine a ne destrukcija ili teta; ta agresija nije motivirana mrnjom. Maevanje, borba sabljama ih upotreba luka i strijele razvili su se iz potrebe ubn janja neprijatelja u obrani ili napadu, ali su se njihove izvome funkcije gotovo izgubile a te su igre postale umijee. Ono se prakticira, na primjer, u zen-budistikoj borbi sabljama, koja zar htijeva veliku vjetinu, kontrolu cijelog tijela, potpunu konccim traciju kvalitete koje dijeli s umjetnou koja je oigledno potpuno razliita od umjetnosti ajne ceremonije.

Zenovski map stor u borbi sabljama ne gaji elju za ubijanjem ili destruiranjem, on ne mrzi. On izvodi ist pokret, a ako protivnik bude ubijen, to je zato to je stajao na pogrenom mjestu. Herrigela Iako oni mogu ne ukljuivati duhovne aspekte zenovske umjetnosti, ipak predstavljaju vrstu borbe bez namjere nanoenja povrede. I meu primitivnim plemenima esto nalazU mo borbu to izgleda da je uveliko pokazivanje vjetine, a samo u manjem broju sluajeva izraz destruktivnosti.

To je agresija u doslovnom smn slu njezina korijena aggredi, od ad gradi gradus znai kn rak, a ad prema , to znai kretati se ii, koraati naprijed upravo kao to regresija, od regredi znai kretati se natrag.

Aggredi ili u danas zastarjelom engleskom obliku agresirati to aggress , neprijelazan je glagol. Moe se agresirati, tj. Rije agresirati mora da je rano poprimila znaenje napada, jer je u ratu kretanje naprijed obino poetak napada. Cini se da p6jam potvrujue agresije nalazi neku potvrdu u promatranjima veze izmeu mukog hormona i agresije.

Brojni eksperimenti su pokazali da muki hormon naginje stvaranju agresivnog ponaanja. Izgleda da se to oekivanje potvruje brojnim r njenicama. Izvedeni su mnogi eksperimenti da bi se prouila veza izmeu agresije i kastracije mujaka ili uinka utrcavanja mukih h o r mona u kastriranog mujaka. Osnovna prouavanja na tom polju 15 uinjena su etrdesetih godina. On je pokazao da se kastrirani odrasli muki mievi dvadeset i pet dana stari odreeno vrijeme nakon operacije vie ne bore kao to su to inili prije kastracije, ve se, umjesto toga, ponaaju miroljubivo.

Beeman je, meutim, takoer mogao pokazati da se mievi ne prestaju boriti ni ako im se nakon operacije ne da odmor, ve ako su uvjetovani konstinuiranom dnevnom rutinom borenja.

Beeman, Taj eksperiment ukazuje na to da je muki hormon stimulacija za borbeno ponaanje, a ne uvjet bez kojeg se ono ne bi moglo pojaviti.

Sline su eksperimente sa impanzama izvodili G. Clark i H. Bird Muki je hormon poveao stupanj agresivnosti don minacija , a enski hormon ga je smanjio. Kasniji eksperimenti na primjer oni o kojima izvjetava E. Sigg potvruju stariji rad Beemana i drugih. Sigg dolazi do zakljuka: Moe se ustanoviti da je nagli pad agresivnog ponaanja kod izoliranog mia vjerojatno zasnovan na multihormonalnoj neravnotei koja sniava prag do pobude otponca koji izmamljuje agresiju.

Muki gonadalni hormoni presudno su ukljueni u tu reakciju, dok druge endokrine promjene adreno-kortikalne, adreno-medularne i tiroidne mogu biti kontributorne i posljedine. Garattini i E. Lagerspetz, Izvan moje kompetencije je da vrednujem tu oitu kontradikciju. Druga mogua osnova za pretpostavku veze jnukosti i agresije su otkria i teorije o prirodi kromosoma Y. Postoje i drugi odnosi u kojima se nalazi poseban seksualni kromosom to nas ovdje ne zanima.

Jacobs i dmgi, Sto bi mogla biti bioloka funkcija neprijatelp skog, ozljeujueg dranja mujaka prema enki? Ono bi bilo razorno za elementamu vezu odEnosa izmeu mujaka i enke i, jo vanije s biolokog stajalita, bilo bi usmjereno na povredu enke na kojoj poiva odgovomost za odgajanje i uzdizanje por tomstva.

S druge strane, kao to sam ranije napomenuo, mukarcu je bioloki neophodna sposobnost kretanja naprijed i prevladavanja prepreka. To, meutim, nije po sebi neprijateljsko ili napadako ponaanje; to je samopotvrujua agresija. Da je muka agresija u osnovi razliita od destruk17 tivnosti ili okrutnosti, dokazano je injenicom da ne postoji on tost bilo ega to bi dovelo do pretpostavke da su ene manje destruktivne ili okrutne od mukaraca.

Ukratko, srdba, tj. Ona je osnovna kvaliteta koja se trai u mnogim ivotnim situacijama kao npr. U svim tim situacijama uspjeno izvoenje je mon gue samo kada je dotina osoba obdarena nesmetanim samopotvrivanjem tj. General kome nedostaje agresivnost u tom smislu bit e neodluan i slab oficir; vojnik koji napada i kome ona nedostaje lako e se povui.

Naredni eksperimenti usmjereni na tu razliku vjerojatno e pruiti uvjerljive dokaze za jednu ili drugu hipotezu. Veza izmeu samopotvrivanja, agresije, mukih hormona i moda Y kromosoma navodi na mogunost da mukarci mogu biti obdareni s vie samopotvrujue agresije no ene i da su bolji generali, kirurzi ili lovci, dok ene mogu biti vie zatitne, brine, bolji lijenici i uitelji. Nadalje, cijelo bi pitanje imalo iskljuivo statistiki, a ne individualni znaaj.

Mnogim ljudima manjka samopotvrujua agresivnost, a mnoge ene odlino obavljaju zadatke koji takvu agresivnost trae. Rxn zumljivo, ne postoji jednostavan, ve krajnje kompleksan odnos izmeu mukosti i samopotvrujue agresivnosti o ijim detalji- 1 ma ne znamo gotovo nita. Stoga je bioloki razumljiva pretpostavka da su njome obdarena sva ljudska bia, a ne samo mukarci. To vrijedi i za defenzivnu i za malignu agresiju 19 kao to je sadizam.

Lako je uoiti uzroke tome. Osoba s nesmetanom samopotvrujuom agresijom tee se osjea ugroenom, i zbog toga je manje spremna kada je u poloaju da reagira agresivno.

Tu nemo kompenzira strau za posjedovanjem moi nad drugima. Budui da samopotvrujua agresija uveava sposobnost osobe da ispuni svoj cilj, njeno posjedovanje uveliko smanjuje potrebu za sadistikom vlau. Moda je najvaniji faktor koji dovodi do slabljenja samopotvrujue agresije autoritarna atmosfera u obitelji i drutvu, gdje je samopotvrivanje izjednaeno s neposlunou, napadom, grijehom.

Za sve iracionalne i eksploatacione oblike autoriteta samopotvrivanje zanimanje nekim drugim od svojih stvarnih ciljeva glavni je grijeh jer ugroava mo autoriteta; osoba koja mu je podlona indoktrinirana je vjerovanjem da su ciljevi autoriteta takoer njeni i da poslunost prua optimalnu priliku za samoispunjenje. Razlika izmeu ivotinja i ovjeka Defenzivna agresija je bioloki adaptivna zbog ve spomenutih razloga u raspravi o neurofiziolokoj osnovi agresije.

Covjek je takoer programiran da reagira napadom ili borbom ako su njegovi vitalni interesi ugroeni. Stovie, moda je defenzivna agresija odgovoma za veinu ovjekovih agresivnih poriva. Uglavnom zato to se podruja koja obuhvaaju agresiju nalaze po cijelom mozgu i to je ljudski mozak sa svojim velikim neocortexom i daleko veim brojem nervnih veza razliit od ivotinjskog. Razlog Lcg fenomena lei u specifinim uvjetima Ijudske egzistencije.

Oni su, uglavnom, slijedei: 1. Zivotinja opaa kao ugroenost samo jasnu i prisutnu opasnost. Bez sumnje, njena instinktivna opremljenost i njeno indn vidualno steeno i genetiki naslijeeno pamenje prouzrokuju svijest o opasnosti i ugroenosti esto ispravnije no to ih opaa ovjek. On moe, na primjer, zakljuiti da e, s obzirom na to da je njegovo pleme bogatije no susjedno, koje je dobro obueno u ratovanju, drugo pleme jednom napasti njegovo. Ili moe zakljuiti da e se susjed, kojeg je povrijedio, osvetiti kada vrijeme bude povoljno.

Na politikom planu kalkulacija o buduim ugroenostima jedna 21 je od sredinjih zaokupljenosti politiara i generala. Samo bi manjina bila voljna sudjelovati u ratu obrazloenom takvim cn ljevima. Pobuivanje defenzivne agresije pranjem mozga moe se m javiti samo meu ljudima. Da bi se uvjerilo narod u to da je ugroen, potreban je, iznad svega, medij jezika; bez toga bi gcn tovo sva sugestija bila nemogua. Osim toga, potrebna je drm tvena struktura koja prua dovoljnu osnovu za pranje mozga.

Teko je zamisliti da bi, na primjer, ta vrsta sugestije djelovala meu Mbutuima, afrikim pigmejskim lovcima, koji zadovoljno ive u umi i koji nemaju stalne vlasti.

Trei specifini uvjet ljudske egzistencije pridonosi dalj- njem poveanju ljudske defenzivne agresivnosti usporeene sa 22 ivotinjskom agresivnou. AH podruje ovjekovih vi talnih interesa mnogo je ire od podruja ivotinjskih, ovjek se mora odrati ne samo fiziki nego i psihiki.

Prije svega, ovjek je vitalno zainteresiran za odravanje svog okvira orijentacije. O tome ovisi njegova s xr sobnost djelovanja, a u krajnjoj liniji i njegov osjeaj identiteta. Ako ga drugi ugroavaju idejama koje stavljaju u pitanje njegov vlastiti okvir orijentacije, na te e ideje reagirati kao na vitalnu ugroenost. Tu reakciju moe racionalizirati na mnogo naina. Bilo da su to vrijednosti, ideali, preci, otac, majka, tlo, zemlja, klasa, religija i stotine drugih pojava, oni se doiv ljavaju kao svetinja.

Ono to je bilo reeno o reakcijama na ugroavanje vitalnih interesa moe se izrei na drugaiji i openitiji nain tvrenjem da strah vodi mobiliziranju bilo agresije, bilo tendencije bjeanja. Na jednom kraju niza nalazit e se dogaaji koji e zaplaiti praktiki svakoga; na drugom e se nalaziti takav osjeaj bespomonosti i nemoi da e gotovo sve zaplaiti zabrinutu osobu.

Strah je, slino bolu, najneugodniji osjeaj i ovjek e uiniti gotovo sve da ga se oslobodi. Jedan od najdjelotvornijih naina da se oslobodimo briga je agresivnost.

Kao uvjet nesmetanog razvoja ljudskog organizma sloboda je vitalni bioloki interes ovjeka13, te njeno ugroavanje izaziva defenzivnu agresiju, kao i u sluaju ugroavanja drugih vitalnih interesa.

Zar je tada zauujue da se agresija i nasilje i dalje raaju u svijetu u kome je veina liena slobode, posebno meu 24 ljudima u tzv. Oni koji su na vlasti tj. Cak su i bijelci, toliko moni, predali svoju slobodu jer ih je na to prisilio njihov sistem, premda na manje drastian i otvoren nain. Agresija i narcisoidnost15 Uz faktore o kojima smo ve raspravljali jedan od najvanijih izr vora agresije je povreda narcisoidnosti. Pojam narcisoidnosti formulirao je Freud u terminima svoje teorije libida.

Njegov odgovor je glasio: Libido koji se povukao iz vanjskog svijeta usmjerio se na ego i tako omoguio nastanak dranja koje moemo nazvati narcisoidnou. Freud, Usprkos toj tvrdnji u klinikim istraivanjima psihoanalitiara pojam narcisoidnosti nije igrao onakvu ulogu kakvu zasluuje. Osoba, onoliko koln ko je narcisoidna, posjeduje dvostruki standard percipiranja. Ako je njena narcisoidnost ugroena, ona je ugroena u vitalno vanom podruju.

Veina osoba nije svjesna svoje narcisoidnosti, ve jedino onih njenih manifestacija koje je ne izraavaju otvoreno. Tako e, na primjer, te osobe osjeati neuobiajeno divljenje prema svojim 26 roditeljima ili svojoj djeci, te nemaju potekoa u izraavanju tih osjeaja jer je takvo ponaanje obino ocijenjeno pozitivno kao sinovsika ljubav prema roditeljima, roditeljska ljubav ili vjernost; no kad bi izraavali svoje osjeaje o sebi, kao Ja sam najdivnija osoba na svijetu, Bolji sam od bilo koga drugoga, itd.

S druge strane, ako je osoba postigla neto to nailazi na priznanje u podruju umjetnosti, znanosti, sporta, poslova ili politike, njeno narcisoidno dranje izgleda ne samo realistino i racionalno ve se neprestano hrani divljenjem drugih.

JINSEBIS TAOBA PDF

Erih From - Anatomija Ljudske Destruktivnosti 2

Pod pseudoagresijom podrazumijevam ona agresivna djela koja mogu uzrokovati tetu, ali im to nije namjera. Klasini primjer tog tipa agresm je je pucanje iz oruja koje sluajno ozlijedi ili ubije onoga tko je u blizini. Nestana agresija Cilj nestane agresije je primjena vjetine a ne destrukcija ili teta; ta agresija nije motivirana mrnjom. Maevanje, borba sabljama ih upotreba luka i strijele razvili su se iz potrebe ubn janja neprijatelja u obrani ili napadu, ali su se njihove izvome funkcije gotovo izgubile a te su igre postale umijee. Ono se prakticira, na primjer, u zen-budistikoj borbi sabljama, koja zar htijeva veliku vjetinu, kontrolu cijelog tijela, potpunu konccim traciju kvalitete koje dijeli s umjetnou koja je oigledno potpuno razliita od umjetnosti ajne ceremonije. Zenovski map stor u borbi sabljama ne gaji elju za ubijanjem ili destruiranjem, on ne mrzi.

ASTM G71 PDF

Erich Fromm - Anatomija Ljudske Destruktivnosti - I Knjiga

Takora Aggredi ili u danas zastarjelom engleskom obliku agresirati to aggressneprijelazan je glagol. Ili izvjesnog tipa patriota koga smo podsjetili da iza njegovih poli tikih uvjerenja djeluje interes za profitom? U njihovom drutvu ne postoji ovjek s dovoljno snage da nevjerojatno uini vjerojat nim. Novi oblici ravnotee nikako ne tvore ravnu liniju ovjekova napretka. Drugo, ona je krajnje vana kao element koji zadovoljava lanove grupe, a po sebno one koji imaju nekoliko drugih razloga da se osjeaju po nosnima i vrijednima. Revolucije koje su se javljale u povijesti ne smiju zasjeniti inje nicu da bebe i djeca takoer prave revolucije, ali budui da su nemoni, moraju se koristiti svojim vlastitim metodama, meto dama gerilskog ratovanja, ini se.

EL PODER DE LA IMAGEN PUBLICA VICTOR GORDOA PDF

Erich Fromm – Anatomija Ljudske Destruktivnosti 1 i 2 Dio E-Knjiga Download

Bale From se, u smislu anesteziranja svog razuma, cilj je svih tih pokuaja obnavljanja jedinstva u sebi. Vlastita grupa postaje branitelj ljudskog dosto janstva, dolinosti, moralnosti i prava. Zucker-man, Ali ostaje injenica da ovjek esto djeluje okrutno i destruk tivno ak i u situacijama u kojima nije u uvjetima jata ili krda. Stupanj djeje prirodne bespomonosti mijenja se svakog dana jer odrasli openito u desrtuktivnosti na dijete mnogo sporije anaromija svoje dranje.

Related Articles